| Prvi sastanak Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje |
| Prvi sastanak Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje održan je u prostorijama Ureda za ljudska prava Vlade RH, dana 09. ožujka 2010. godine, s dnevnim redom „Unaprjeđivanje kaznenog zakonodavstva vezano uz definiranje govora mržnje i zločina iz mržnje“. |
Sastanku su nazočili svi članovi/ice Radne skupine osim prof.dr.sc. K. Turković koja se ispričala zbog obveza na Fakultetu.
Vezano uz određivanje prema zločinu iz mržnje, Republika Hrvatska je jedna od rijetkih država u svijetu koja je potpisnica Memoranduma o sporazumijevanju s OESS/ODIHR-om vezano uz obuku policijskih službenika (2007) te vodi posebnu statistiku za djela koja su motivirana mržnjom. Radna skupina je razmatrala situaciju na terenu vezano uz prepoznavanje i prijavljivanje zločina iz mržnje te u konačnici procesuiranja takvog djela tako da je konstatirano slijedeće: (1) institucije (MUP/DORH) donijele su preporuke o postupanju kod kaznenih djela i prekršaja počinjenih iz zločina iz mržnje te vođenja statistike; (2) na Općinskom kaznenom sudu, donesene su dvije bezuvjetne presude za kaznena djela počinjenja iz mržnje; (3) naglašena je potreba dobrog definiranja činjeničnog stanja; (4) istaknut je problem dvostrukog procesuiranja/ suđenja i potreba za usklađivanjem kaznenog i prekršajnog zakona; (5) MUP i DORH imaju dobro razrađeno statističko vođenje kaznenih djela počinjenih iz mržnje, iako je takva djela nemoguće voditi prema čl.89/6 Kaznenog zakona; (6) sudsko statističko praćenje zločina iz mržnje nije vidljivo iz dispozitiva rješenja već obrazloženja, tako da je takve predmete radi pojašnjenja potrebno kratko opisivati/markirati; (7) nemogućnost otkrivanja vlasnika servera koji na svojim stranicama promiču diskriminaciju i govor mržnje jer su registrirani u SAD-u i sl.
Doneseni su slijedeći zaključci:
(1) Radna skupina će ponovno razmatrati zakonodavno određivanje prema definiranju zločina iz mržnje - kao zasebnog kaznenog djela koje će biti u stjecaju s drugim kaznenim djelom ili će se odrediti kao kvalifikatorni oblik pojedinog kaznenog djela, pri čemu postoji mogućnost nepotpunog obuhvata svih mogućih/budućih kaznenih djela,
(2) Uključiti u Radnu skupinu predstavnika/icu Županijskog suda u Zagrebu kako bi se razmotrila pozitivna sudska praksa vezano uz zločine iz mržnje,
(3) Uključiti predstavnika/e organizacija civilnoga društva koja se zalažu u navedenoj problematici,
(4) Uskladiti izmjene kaznenog i prekršajnog zakona/ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, kako bi se izbjeglo dvostruko procesuiranje, posebno nakon slučaja Maresti protiv RH.
|
|
|