Održana tematska sjednica Gradske koordinacije za ljudska prava Grada Zagreba na temu Prava beskućnika/ca
|
| Dana 18. lipnja 2010. godine, u prostorijama Stare gradske vijećnice održana je tematska sjednica Gradske koordinacije za ljudska prava Grada Zagreba na temu Prava beskućnika/ca, u zajedničkoj organizaciji Gradske koordinacije za ljudska prava Grada Zagreba i Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske. |
Govornici su bili Luka Mađerić, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, Romana Galić i Marinka Bakula Anđelić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe sa invaliditetom Grada Zagreba, Đordana Barbarić iz Udruge MOST te Gordon Šafarik iz Amnesty Internationala Hrvatska. Raspravi su nazočili i predstavnici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, Franjevačkog svjetovnog reda (Mjesnog bratstva iz Trsata- Rijeka), Ureda gradonačelnika Grada Zagreba i mnogi drugi.
Uvodnu riječ imao je gosp. Luka Mađerić, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske, koji je istaknuo da se Ured za ljudska prava već neko vrijeme bavi problematikom beskućništva. Istaknuo je da se u današnjem vremenu često zaboravlja zauzimanje čovjeka za čovjeka i solidarnost, a upravo su te vrijednosti bitne za smanjenje i prevenciju siromaštva. Naveo je i da su organizacije civilnog društva važni kreatori društvenih aktivnosti za sve koji trebaju pomoć. Bitno je, kako je na kraju svog izlaganja iznio predstojnik Mađerić, potaknuti društvo da pomogne onima kojima je to potrebno. Jednako tako je pozdravio i inicijativu da se kroz rad Gradske koordinacije zaštićuju beskućnici.
Predstavljajući Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, nazočnima su se obratile pomoćnice Marinka Bakula Anđelić i Romana Galić. Gospođa Marinka Bakula Anđelić je u svojem izlaganju prikazala rezultate istraživanja koje je na području Grada Zagreba provedeno u 2002/2003. godini. Kako je spomenula, istraživanjem je obuhvaćeno 353 ispitanika /ica odrasle dobi i 59-oro djece. Teoretski je prikazala uže i šire poimanje beskućništva te se osvrnula na kategorije socijalne isključenosti i siromaštva. Spomenula je i pravni okvir za suzbijanje beskućništva na lokalnoj i državnoj razini te dala povijesni pregled. Napomenula je da je u posljednje vrijeme, posebno od 2005. godine, sve više žena beskućnica i djece. Na njezino izlaganje nadovezala se i gospođa Romana Galić koja je iznijela podatak da se beskućnici kao kategorija ne nalaze u Zakonu o socijalnoj skrbi. Napomenula je da Grad Zagreb ima prenoćišta na četiri lokacije i pučku kuhinju na tri lokacije. Donesen je i program socijalne politike za razdoblje 2009.-2012. To je program, kako je rekla, koji se nastavlja na strateški dokument iz 2004. godine, te će u budućem razdoblju služiti kao program resocijalizacije i omogućiti istraživanja za bazu podataka.
Gospođa Đordana Barbarić, predsjednica Udruge MOST, navela je da u Splitu ima jako malo istraživanja na ovu temu. U tom gradu se skrbi za otprilike 50 beskućnika. Prihvatilište za muškarce postoji od 2000. godine, a za žene od 2003. godine. Prisutne je upoznala i sa statističkim podacima o beskućništvu u svijetu. Posebni prikaz stanja beskućništva u Splitu dala je kroz prikaz teških uvjeta života beskućnica.
Gospodin Gordon Šafarik, zamjenik direktora Amnesty International Hrvatska, je nazočne upoznao sa kampanjom Amnesty Internationala Hrvatska prilikom koje su bile izložene lutke koje su simbolizirale beskućnike. Spomenuo je da se i na taj način željela skrenuti pozornost na potrebu podizanja javne svijesti o problemima sa kojima se susreću beskućnici. Naveo je da ne postoji strateški dokument na državnoj razini koji bi se bavio ovom problematikom, te je istaknuo potrebu donošenja nacionalne strategije.
Gospođa Iva Prpić, predsjednica Gradske koordinacije za ljudska prava, je rekla da je iz svega navedenoga vidljivo da gradovi ulažu znatne napore u pomoći ovoj socijalno ugroženoj skupini građana. No, iznijela je i da je vidljivo da ne postoji državno istraživanje fenomena beskućništva, a samim time ne postoji niti stvarna brojka koja bi govorila o raširenosti ovog fenomena.
Slijedom kvalitetne rasprave svi nazočni suglasili su se da se donesu slijedeći zaključci:
1.uvrštenje termina, prava i obveza beskućnika u Zakon o socijalnoj skrbi
2.osiguravanje suradnje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi sa organizacijama civilnog društva koje se bave beskućnicima u izradi Zakona o socijalnoj skrbi
3.nužnost istraživanja na nacionalnoj razini o beskućnicima
4.nužnost donošenja nacionalnog strateškog plana prevencije beskućništva. |
|
|